Osnovna svojstva tekućina ovise o privlačnim silama među molekulama. Vrste privlačnih sila među molekulama u tekućinama su: dipol-dipol, vodikova veza i inducirani dipol-inducirani dipol. Privlačne sile među polarnim molekulama jače su od privlačnih sila među nepolarnim molekulama.
Tekućine - 1.B
Uvod
Tekućine su tvari koje su pri sobnoj temperaturi u tekućem agregacijskom stanju. Umjesto uobičajenoga naziva tekućina za tvar u tekućem agregacijskom stanju rabi se i naziv kapljevina, a takvo agregacijsko stanje naziva se kapljevitim. Naziv tekućina (engl. fluid) tada ima šire značenje i obuhvaća: kapljevine (engl. liquid) i plinove (engl. gas).
Svojstva po kojima tekućine možemo razlikovati su primjerice: gustoća, viskoznost i napetost površine.
OPĆENITO O TEKUĆINAMA
Jeste li znali?
Tekućine poprimaju oblik posude u kojoj se nalaze, ali je ne ispunjavaju u cijelosti (kao plin). Posljedica je to strukture u kojoj se čestice tekućine nalaze na stalnim međusobnim udaljenostima, ali nemaju stalan položaj.
OBLIK TEKUĆINA
Da bismo krutome tijelu promijenili oblik, moramo primijeniti silu. Tako na primjer različite metale oblikujemo glodanjem, brušenjem i drugim. Međutim, tekućina lako mijenja svoj oblik i poprima oblik posude u kojoj se nalazi. Na tom svojstvu tekućina osniva se lijevanje. Lijevanje rastaljenom kovinom je oblikovanje metala ispunjavanjem šupljina koje ostavlja model u pijesku. Ta se šupljina zove kalup, a željezni okvir, koji služi za nabijanje pijeska, kalupnik. Nakon lijevanja metal se stvrdne i dobije točan oblik kalupa.
.jpeg)
POVRŠINA TEKUĆINA
Tekućine se lako pokreću, a kohezija im je vrlo malena, one zbog djelovanja sile teže nastoje doći na što niže mjesto. Stoga tekućine nikada ne stoje koso, nego uvijek vodoravno. Površina tekućine postavlja se uvijek u vodoravan položaj. Na svojstvu tekućine da u svakom slučaju zauzmu najniži položaj zasniva se libela, pomoću koje se ustanovljuje vodoravnost neke površine. To je zatvorena staklena cijev, na sredini malo savijena i pričvršćena na ravnu podlogu. U cijevi se nalazi voda ili alkohol i mjehurić zraka. Taj mjehurić zauzima uvijek najviši položaj jer voda zauzima najniži. Cijev je ugrađena u okvir tako da je kod vodoravnog položaja mjehurić u sredini. Ako se libela malo nagne, mjehurić se pomakne na višu stranu, što znači da je podloga nagnuta.
.jpeg)
Jeste li znali?
Anomalija vode posebnost je vode da najveću gustoću ima na temperaturi od +4 °C, iako bi svako fizikalno tijelo trebalo imati najveću gustoću u krutom stanju.
Gustoća
Proučavajući svojstva i vrste tvari, nameće se pitanje ovise li neka svojstva o veličini uzorka. Svojstva koja ovise o veličini uzorka jesu ekstenzivna svojstva (masa, volumen). Nasuprot tomu intenzivna svojstva tvari ovise o veličini uzorka (električna provodljivost, boja, miris, gustoća).
Redoslijed lijevanja tekućina uvjetovan je njihovom gustoćom i međusobnom topljivošću. U gornjem je sloju uvijek tekućina manje gustoće, primjerice, kod ulja i vode ne dolazi do miješanja pa redoslijed ulijevanja nije bitan, a razdvajanje dvaju slojeva razmjerno je brzo pri čemu se sloj ulja nalazi iznad vode.
Gustoća, ρ, neke tvari definira se kao omjer mase te tvari i volumena pri određenoj temperaturi. Ona ne ovisi o veličini uzorka, što znači da je gustoća intenzivno svojstvo.
(ρ=grčko slovo ro, Sl jedinica za gustoću jest kg m-3. U kemiji se najčešće rabi g cm-3, odnosno g mL-1.)
Gustoća tvari znatno se mijenja s temperaturom. S porastom temperature tvarima se povećava volumen, a gustoća im se smanjuje. Izuzetak je voda koja pokazuje anomaliju (slika). Zato je uz svaki podatak za gustoću tvari potrebno navesti temperaturu pri kojoj je ona određena.
Piknometar je uređaj koji se koristi u laboratorijima i koji određuje gustoću tekućine. Sastoji se od male bočice uskoga grla u koju se stavlja stakleni čep. Čep u sebi ima cjevčicu kroz koju se iz posude izlije višak tekućine tako da je volumen tekućine u piknometru jednak volumenu piknometra.
Areometar je također uređaj koji određuje gustoću tekućine i koristi se u laboratorijima. Areometar je stakleni cilindar ispunjen zrakom s baždarenom skalom, katkad i s termometrom i olovnom sačmom na dnu - da bi plutao u vertikalnome položaju u tekućini. Tekućine različite gustoće djeluju različitim uzgonom na areometar.
Jeste li znali?
Određivanje gustoće (ρ) pomoću areometra temelji se na Arhimedovu zakonu. Arhimedov zakon glasi: tijelo uronjeno u tekućinu lakše je za težinu istisnute tekućine.
Kviz
Koliki je obujam 1000 kg leda ako je gustoća leda 0,900 g/cm3?
- 0,900 m3
- 1,11 m3
- 900 cm3
- 111,1 cm3
Kviz
Heksan i tetraklormetan se miješaju s vodom.
- Točno
- Netočno
Kviz
Redoslijed lijevanja tekućina uvjetovan je njihovom gustoćom i međusobnom topljivošću.
- Netočno
- Točno