In order to use Sutori, you must enable Javascript in your browser. You can find instructions on how to do this here.

Povijesni razvoj računala | Sutori

Para imprimir la historia, hágalo a través del enlace en la barra de herramientas de la historia.

Povijesni razvoj računala

Tomislav Rožić

Mehanička računala

Abak

Abak

Prvo poznato pomagalo za obavljanje osnovnih aritmetičkih operacija bio je abak (engl. Abacus).Pouzdano se zna da je u uporabi barem 5000 godina. Ta je naprava vrlo slična računalu s kuglicama, koje se moglo vidjeti ne tako davno i u našim osnovnim školama.Podrijetlo te riječi je nepoznato. Pretpostavlja se da potječe od grčkog abakos, što znači tabla ili ploča. Prva takva računala bila su poput niza kanala urezanih u zemlju ili pijesak, s nekoliko kamenčića koji bi služili za računanje. Tek su kasnije izrađivana kao kuglice nanizane na metalne šipke.Abak je potekao s Dalekog istoka, a vrlo je praktično i jednostavno pomagalo, lagano, malih dimenzija, jeftino i jednostavno za proizvo dnju .Europljani su ga prestali upotrebljavati potkraj 17. stoljeća, pošto su uveli arapske brojeve i računanje na papiru.

Abak

Logaritamsko računalo

Logaritamsko računalo

Tijekom 17. stoljeća tehnologija strojeva i procvat tehničkih znanosti omogućuju razvoj prvih mehaničkih naprava za izvedbu osnovnih aritmetičkih operacija. Godine 1614. Škot John Napier (1550-1617) pronalazi logaritme i objavljuje prve logaritamske tablice, a 1622. godine William Oughtred (1574-1660) i Edwin Gunter (1581-1626) izrađuju cirkularno logaritamsko računalo.Od 1654. godine u uporabi su ravna logaritamska računala, poznata pod nazivom pomično računalo ili "šiber".Od 1654. godine u uporabi su ravna logaritamska računala, poznata pod nazivom pomično računalo ili "šiber".Računa se na osnovi poučaka o logaritmima, prema kojima se množenje pretvara u zbrajanje, dijeljenje u oduzimanje, itd.

Mehanički kalkulator

Mehanički kalkulator


Prvi poznati mehanički kalkulator izrađuje 1623. godine njemački profesor Wilhelm Schickard (1592-1635), ali taj pronalazak ostaje dugo nepoznat i tek je 1956. godine ponovno otkriven. Na temelju pronađenih Schickardovih crteža 1960. godine izrađen je kalkulator kojim se moglo ispravno računati. Schickardov kalkulator je naprava koja obavlja osnovne aritmetičke operacije (zbrajanje i oduzimanje).Slava izuma prvog mehaničkog kalkulatora pripala je velikom francuskom znanstveniku Blaise Pascalu (1623-1662), jednom od najvećih umova koje je svijet ikada imao.

Pascalina

Pascalina


Pascalina je mehanički stroj koji je mogao zbarajati i oduzimati velike brojeve. Konstruirao ga je Blase Pascal  1642. kako bi olakšao posao svom ocu porezniku. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999. Radove na stroju započeo je Pascal 1962 koji tada još nije imao niti 19 godina. Bio je to prvi takav stroj nakon stroja za računanje kojeg je izradio Wilhelm Schickard 1923

Godine 1649. dobio je kraljevsku povlasticu koja mu je jamčila ekskluzivno pravo prodaje stroja u Francuskoj.Do 1652. Pascal je proizveo pedesetak prototipova stroja, ali proizvodnju je prekinuo zbog slabe prodaje. Prodao ih je petnaestak. Mana tog stroja je bila nedovoljna preciznost budući da tadašnja tehnologija nije omogućavala preciznu i pouzdanu izradu njegovih mehaničkih dijelova.

Pascalina

Leibnizov kotač

Leibnizov kotač


Sljedećih 150 godina svi pokušaji razvoja kalkulatora zasnivali su se na Leibnitzovu kalkulatoru, ali niti jedan nije postigao širu popularnost. Tek 1820. godine Charles Xavier Thomas de Colmar razvija komercijalno uspješan mehanički kalkulator koji je mogao izvoditi četiri osnovne računske operacije. Različite inačice tog modela, poznatog pod nazivom arithmometer, proizvodile su se sljedećih stotinu godina.

Diferencijalni stroj

Diferencijalni stroj


Diferencijalni stroj je mehaničko računalo dizajnirano za automatsko izračunavanje tablica polinoma i ostalih funkcija apokoratskih polinomima kao što su lorgaritamske i trigrometriske funkcije.Ideju za takav stroj razvio je J. H. Müller, inženjer u hessenskoj vojsci, u knjizi tiskanoj 1786. godine, ali nije mogao naći sredstva za nastavak. Charles Babbage je 1822. godine preporučio izradu stroja društvu Royal Astronomical Society referatom "Note on the application of machinery to the computation of very big mathematical tables". Njegov se stroj koristio dekadskim brojevnim sustavom, a pokretao se okretanjem ručice. Britanska vlada je isprva financirala projekt, ali se povukla kada je Babbage tražio sve više novca, a nije bilo nekog napretka u izradi. Stroj nije dovršen, a Babbage se primio dizajna antilotičkog stroja.

ELEKTROMEHANIČKA RAČUNALA