Sve je započelo kad je Perzijsko carstvo, koje je vodio kralj Kir, osvojilo jonske polise. Među njima je bila Lidija. Njime je vladao najbogatiji čovjek tadašnjeg vremena, Krez. On je htio proširiti svoje kraljevstvo te je otišao kod proročice u Pitije u hram boga Apolona. Pitao ju je hoće li pobijedit, a ona mu je odgovorila da onaj koji prijeđe rijeku, njegovo carstvo će propasti. I to se i dogodilo, samo ne kako se on nadao.
Pitija
Kolonija u Miletu je htjela podići ustanak protiv Perzijanaca, ali tražili su pomoć ostalih polisa. Što mislite koliko se polisa odazvalo? Nažalost samo dva. Bili su to Atena i Eritreja. Zajedno su poslale oko 8000 vojnika. Kralju Dariju I. se nije svidjeo ustanak te ih je kaznio tako što je sve žene i djecu poslao u roblje a dio muškaraca je i ubio.
Darije I. odlučio je kazniti Europski dio grčke jer se Atena umješala. Zadužuje vojskovođu Maradonija i kreću u rat 492. prije Krista. Imali su flotu koja je išla uz kopno jer je nesigurno bilo ići "ravno" kroz more da se nebi izgubili. Također su imali pješake koji su išli istom stranom samo pješke.
Došla je oluja i uništila je cijelu flotu, a pješake su ubili narodi koji su živjeli na području preko kojeg su išli
Birka kod Maratona - 490. pr. Kr.
Ovoga puta Perzijsko carstvo se odlučilo ići među otoke, a ne uz kopno. Perzijska mornarica pristala je uz obalu u Maratonskom zaljevu, oko 45 km od Atene. Atenjanske snage su zauzele prostor na brdu iznad Maratonske ranici. Protivničke snage mirovale su pet dana.
Perzijske snage su se prepolovile jer je Artefern odlučio napasti Atenu okolo. To je javio Atenjanima izdajica Perzijanaca. Šestog dana Atenjani su odlučili napasti.
Atenjani su napadali Perzijance s bokova i tako su dio Perzijske vojske zarobili u krug. Ostali Perzijanci su pobjegli brodovima, a Atenjani marširali do Atene kako bi spasili žene i djecu.
Hoplit Fidipid- trkač u čiju se čast trči maraton.
Na zapovijed je trčao od Atene do Sparte da traži njihovu pomoć. Kad je došao natrag u Atenu odmah je morao trčati na Maratonsko polje. Put između Atene i Maratonskog polja = 42 km. Nakon bitke bio je poslat javiti, u Atenu, nadolazak Perzijanaca. Nakon prenesene poruke je umro .
U ovom periodu Atena postaje vodeći grčki polis. Jača gospodarski, mornaricu i vojsku.
481. pr. Kr.
Svegrčki savez- obrambeni savez svih grčkih polisa.
480. pr. Kr
saveznička grčka vojska predoveđena Spartancima. Spartanci i Tespijanci čekaju sami kod Termopila, njih predvodi Leonida. Plan nije bio pobjediti, jer su znali da je nemoguće, nego usporiti Perzijance.
Perziju je predvodio kralj Kserkso. On je odlučio ići po kopnu stoga je kod Dardanela izgradio most. Vojska je uspjela preći na Europsko kopno zahvaljujući mostu. Perzijanci su osvajali sve pred sobom dok nisu došli do Termopila.