In order to use Sutori, you must enable Javascript in your browser. You can find instructions on how to do this here.

Gospodarske posljedice velikih geografskih otkrića... | Sutori

A történet kinyomtatásához kérjük, használja a történet eszköztárában található linket.

IP

Gospodarske posljedice velikih geografskih otkrića - Europljani otkrivaju svijet

Učiteljica Ivana Ćurić prema: Povijest 6, udžbenik za 6. razred osnovne škole, Alfa te e-Sfera.

UPUTE ZA RAD - 2 školska sata

Nemoj prepisivati cijeli tekst koji vidiš ispod!


1) Upiši naslov u bilježnicu.

2) Prouči događaje prikazane na lenti vremena i u bilježnici napravi lentu nalik ovoj u kojoj ćeš izdvojiti najvažnije događaje. Može se prostirati i na dvije stranice. Nemoj pisati rečenice, nego izdvoji samo najvažnije natuknice (npr. 1492. Kristofor Kolumbo, otkriće Amerike).

Važno je da nakon izdvojenih natuknica možeš što ću provjeriti nakon povratka na nastavu uživo:

- opisati svijet prije velikih geografskih otkrića

- objasniti uzroke velikih geografskih otkrića

- odrediti preduvjete velikih geografskih otkrića

- opisati sva geografska otkrića navodeći moreplovca, vrijeme, smjer kretanja i važnost otkrića

- razlikovati pozitivne od negativnih posljedica velikih geografskih otkrića

- objasniti kako su otkrića promijenila svijet

3) Na dnu listić kojim ćeš ponoviti sadržaj velikih geografskih otkrića. Samostalno ga riješi.

Kako su velika geografska otkrića promijenila svijet?

*ODGOVORI U BILJEŽNICU:

Zamisli da si Europljanin u srednjem vijeku.

Usporedi antički zemljovid Klaudija Ptolomeja koju je poznvao srednjovjekovni čovjek s današnjim zemljovidom svijeta.

  1. Koji su dijelovi na zemljovidu potpuno pogrešno prikazani?
  2. Koji su dijelovi svijeta prikazani ispravno? Što mislite, zašto?

Svijet kakvog danas poznajemo sa sedam kontinenata, oceanima i morima našim precima je bio nepoznat. Zemlju se prikazivalo kao ravnu plohu, govorilo se da se Sunce „vrti“ oko Zemlje, da postoji „rub“ svijeta. Sredozemno more i prostor oko njega bili su centar svih zbivanja.

13. st. - Već od XIII. stoljeća, koje su obilježili Križarski ratovi i putovanja Marka Pola, Europljani su došli u dodir s civilizacijama Bliskoga i Dalekog istoka. Razna luksuzna roba (osobito cvijeće, ljekovite biljke, začini i dragulji) postupno su postali dostupni Europljanima. Učestala su putovanja „Putem svile i začina“. To je znatno snizilo cijenu tih proizvoda, iako su neki od njih ostali i dalje vrlo skupi.

1453. Turci Osmanlije osvojili Carigrad

U srednjem se vijeku trgovina odvijala uglavnom na Sredozemlju. (! Pronađi na karti Sredozemno more!)

Budući da je dolazilo do razmjene robe između Europljana i Dalekog istoka, posebnu ulogu zauzimale su trgovačke sile koje su posredovale između Istoka i Zapada.

(! Prisjeti se koje smo trgovačke posrednike spominjali. Pomoć: Obje države u imenu sadrže riječ Republika!)

Kada su Osmanlije osvojile Carigrad i prolaz trgovcima više nije bio slobodan, počelo se razmišljati o pronalasku novog pomorskog puta prema Indiji i Kini.

STVORENI PREDUVJETI


1. Humanizam je promijenio znanstvena shvaćanja svijeta. Spoznali su da je zemlja okrugla.

2. Brodogradnja je bitno napredovala. Na to su utjecali Križarski ratovi. Usavršena su plovila - karake i karavele.

3. Pojavila su se tehnička pomagala koja su pomogla orijentaciji na otvorenom moru - kompas i astrolab.


*Pronađi u udžbeniku sve nepoznate riječi i u obliku natuknice upiši definiciju u bilježnicu.


1487. Bartolomeo Dias, Rt dobre nade (krajnji jug Afrike)


Prvi je do krajnjeg juga Afrike doplovio Bartolomeu Dias, moreplovac u službi Portugala.

1492. otkriće Amerike

Pomorac iz Genove Kristofor Kolumbo, držeći se tumačenja o činjenici da je Zemlja najsličnija kugli, bio uvjeren da može pronaći novi put te da će, ako krene na zapad, doći u Indiju s njezine istočne strane. Portugalski kralj bio je zadovoljan bržim, kraćim i sigurnijim putem oko Afrike. Španjolski je kralj, naprotiv, prihvatio ponudu i 1492. je otkrivena Amerika. Taj je događaj bio toliko važan da je njime prestao srednji i počeo _____ vijek. Kolumbo je bio uvjeren da se nalazi u Indiji i do kraja života sve je uvjeravao u to. No Amerigo Vespucci, talijanski pomorac, ustvrdio je da nije riječ o Indiji, nego o posve novom kontinentu, koji je po njemu prozvan Amerika.


(Tko želi znati više, pogledaj video: https://www.youtube.com/watch?v=EzX8qPkl_ZM)

1498. Portugalac Vasco Da Gama potkraj XV. stoljeća oplovio je Afriku došao je Kalikuta u Indiji čime je otkrio pomorski put do Indije.

1519.  Drugi je Portugalac, Fernando Magellan, za španjolskoga kralja oplovio svijet u prvoj polovici XVI. stoljeća. On je dao ime Tihom oceanu jer je u vrijeme kada je on njime plovio bio netipično miran. Ploveći kroz tjesnac „strave i užasa“ na južnim obalama Južne Amerike Magellan zamjećuje nebrojene vatre (palili su ih prozebli Indijanci koji su preživljavali polarne studeni) i u svoju kartu i brodski dnevnik zapisuje: To je Tierra del Fuegeo, Zemlja vatre = Ognjena zemlja ( južni dio Južne Amerike). Mi odavno znamo da to nije zemlja vatre, već je to hladan otok, polarnih vjetrova i ledenih kiša.

Iako je Magellan umro i sukobu s domorocima, dio njegove posade uspio je doći do cilja i oploviti svijet. Magellanovo putovanje bio je dokaz da je Zemlja okrugla.


(Tko želi znati više, ogledaj video: https://www.youtube.com/watch?v=stuq8kbsRFE)

ZADATAK

1. Pročitaj sljedeće izvore i tekstove. Ako se uz njih pojavi pitanje, odgovori na njega.

2. U bilježnici napiši natuknicu posljedice: i izdvoji posljedice velikih geografskih otkrića jednu ispod druge.

3. Na poveznici se poigraj pokušajući među posljedicama prepoznati negativne.


Nakon Kolumba u Srednju i Južnu Ameriku dolaze konkvistadori (španj. conquistador – 'vojnik – pobjednik, osvajač'). Oni su krenuli u potragu za blagom i luksuznom robom zbog koje su velika putovanja i počela. Narod Asteka u Meksiku i narod Inka u Peruu imao je vrlo napredne kulture premda nisu bili tako tehnološki razvijeni kao Europljani i Azijci. Nisu imali željezne alate, plugove, kola, pa ni konje, a ipak su gradili veličanstvene kamene gradove, pune blaga.


Konkvistadori su se istaknuli izvanrednim istraživačkim pothvatima, ali i nemilosrdnim pljačkama domaćeg stanovništva. Neutaživa glad za zlatom tih pustolova dovela je do potpunog uništenja bogatih indijanskih kultura Srednje i Južne Amerike. Svojom se okrutnošću posebno izdvajaju Hernando Cortez [Hernando Kortez], koji je uništio državu Asteka u Meksiku, i Francisco Pizarro, koji je uništio carstvo Inka u današnjem Peruu.


  1. Tko su konkvistadori?
  2. Koja se dva konkvistadora ističu po svojoj okrutnošću?

IZVOR


Bartolomeo da las Casas (dominikanac ) koji je pratio Kolumba u Ameriku na njegovom drugom putovanju, a kasnije je postao meksički biskup, napisao je djelo pod nazivom „Kratak izvještaj o razaranju Indija“ (tj Amerike). U tom je djelu taj je plemeniti čovjek osudio pljačku i nasilja koje su španjolski konkvistadori vršili u Novom svijetu mačem i križem i bezumnu žeđ za zlatom. Španjolske vlasti su ga proglasile heretikom i osudile na smrt na lomači.


Godine 1526. neki je prokletnik postao namjesnik kraljevstva Yucatan, bogatog i gusto naseljenog kraja. Ovaj zlotvor započne krvave pohode protiv domorodaca, dobrih i nevinih, koji ne učiniše nikome zla. Pobije ih i uništi velik broj, a preživjele proda u ropstvo... Sam sam vidio brojna mučenja. Svatko tko je mogao pobjeći bježao je u šume i planine spašavao se od Španjolaca – tih nemilosrdnih i neljudskih zvjerskih uništavača i smrtnih neprijatelja roda ljudskoga. Još su kršćani uvježbali ljute i najgore pse te su se ovi bacali na Indijance, razdirali ih na komade i proždirali. Ti su psi stvarali veliku pustoš i ubojstva među Indijancima.


  1. Tko je pisac izvora? Iz kojeg je djela izvor?
  2. Nabrojite zločine koje su Španjolci počinili nad Indijancima?
  3. Iz kojih se riječi vidi da je pisac prezirao svoje sunarodnjake?
  4. Kakva je sudbina snašla pisca? Što mislite, zašto?


POSLJEDICE


Zahvaljujući osvajanju Novog svijeta, trgovina se seli sa Sredozemlja na Atlantik. Došlo je do razmjene dobara na relaciji Europa – Amerika i obratno. Trgovina Sredozemnim morem oslabjela je kao i moć Dubrovnika te Venecije, – gospodarice Sredozemlja. Europljani su u novootkrivene krajeve prvotno stizali kao istraživači i misionari, zatim kao trgovci.

Kolonije su postale bogatim izvorom sirovina, za čije su se iskorištavanje Europljani koristili besplatnim robovskim radom starosjedilačkog stanovništva. Iscrpljeni teškim radom i izmučeni bolestima donesenima iz Europe, starosjedioci su se našli pred izumiranjem. Da bi nadoknadili gubitak radne snage, kolonizatori su počeli dovoditi crnačko stanovništvo iz Afrike. Istodobno, kolonije su postale i golemo tržište europskih proizvoda. Velike količine zlata i srebra koje su u Europu pristizale iz Novog svijeta pridonijele su padu njihove vrijednosti. Nasuprot tomu, zbog povećane potrošnje naglo je porasla cijena poljoprivrednih i obrtničkih proizvoda. Velika geografska otkrića potvrdila su prijašnju pretpostavku da je Zemlja okrugla.

Razvijaju se nove trgovačke velesile na obalama Atlantskog oceana – najprije Španjolska i Portugal, a potom Nizozemska, Engleska i Francuska. Iz Amerike u Europu pristižu nove kulture: krumpir, kukuruz, duhan, purani, bundeva, grah, rajčica, suncokret, ananas dok iz Europe u Ameriku dolaze konji, koze, golubovi, lan, limun, masline, naranče, riža, patke.

ZADATAK

Na poveznici se poigraj pokušajući među posljedicama prepoznati negativne.

https://wordwall.net/play/930/171/965

ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE...


Pogledaj i video koji pokazuje drukčiju stranu Kolumbovih osvajanja:

https://www.youtube.com/watch?v=K7q4OQOjeE4

Zamisli da sudjeluješ u debati (raspravi). Koje bi argumente mogao/mogla dati da bi

a) potvrdio da je Kolumbo heroj

b) dokazao da je negatvac

Napravi jednostavnu tablicu ZA (heroj) i PROTIV (negativac) i daj barem dva argumenta za svaki.

GOTOV/GOTOVA SI! BRAVO!